Pododjel za srednjoškolsko
obrazovanje obavlja poslove iz djelokruga srednjeg školstva,
i to:
>
- Prati stanje u srednjem obrazovanju u ustanovama u kojima se
vrši redovito srednjoškolsko obrazovanje i obrazovanje
odraslih;
>
- Brine se o izvršenju zakona i drugih propisa u sklopu
svog djelokruga , te predlaže programe , standarde, propise i
druge mjere za unapređivanje i razvoj školskog sustava;
- Priprema i izrađuje izvješća o stanju u djelatnosti,
o racionalnosti i ekonomičnosti ustroja rada škola te priprema
stručne podloge za izradu nacrta prijedloga zakona i drugih propisa;
>
- Obavlja stručne i upravne poslove za odobravanje rada za izvođenje
programa obrazovanja , predlaže metodologije , kriterije i postupke
za optimalizaciju mreže srednjih škola i za planiranje
i usklađivanje planova upisa učenika u srednje škole;
- Koordinira rad na izradi tehničkih, kadrovskih, organizacijskih
i financijskih standarda u srednjem školstvu, predlaže
unapređivanje i donošenje novih programa srednjoškolskog
obrazovanja;
>
- Vodi osnovnu bazu podataka o školama , učenicima i nastavnicima
, predlaže i surađuje na izradi pedagoške dokumentacije,
formulara svedodžbi i drugih javnih dokumenata u srednjem školstvu.
>
Srednjoškolskim obrazovanjem se svakom pod jednakim uvjetima
i prema sposobnostima , nakon završenog osnovnog obrazovanja
, omogućava stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja.
Srednja škola pruža opća i stručna znanja i vještine
potrebne za daljnje obrazovanje ili za rad , koji su bazirani
na postignućima znanosti, tehnologije, kulture i umjetnosti; njeguje
etičke i estetske vrijednosti; razvija fizičke i mentalne sposobnosti
pojedinca; odgaja djecu za razumijevanje humanističkih vrijednosti,
osobnu i društvenu odgovornost; promovira brigu o zdravlju.
>
Djelatnost srednjeg školstva obavljaju srednjoškolske
ustanove, a obuhvaća različite vrste i oblike odgoja i obrazovanja,
osposobljavanja i usavršavanja koji se ostvaruju sukladno
sa odredbama Zakona o obrazovanju.
>
Programi srednjeg školstva su:
>
- programi za stjecanje srednje školske spreme
- programi za stjecanje srednje stručne spreme
>
-programi za stjecanje niže stručne spreme;
>
Programima za stjecanje srednje školske, srednje stručne
i niže stručne spreme stječu se znanja i sposobnosti za rad i
nastavak školovanja.
>
Srednje škole , ovisno o vrsti nastavnog
plana i programa su:
>
1) Gimnazija je općeobrazovna škola,
traje četiri godine i osposobljava za daljnje školovanje
- upis u više škole i fakultete. Postoje tri tipa
gimnazija: opći tip, društveno - jezični tip i prirodno
- matematički tip. Razlika među njima je u tome što je
u općem smjeru približno podjednaka zastupljenost predmeta društvenih
i prirodnih znanosti. U društveno- jezičnom dominiraju
jezici i sadržaji društvenih znanosti, dok je u prirodno
- matematičkom smjeru veći broj sati dan predmetima prirodnih
znanosti. Sve to pruža mogućnost za blagu početnu profesionalnu
usmjerenost.
>
2) Srednje stručne škole
>
U stručnim školama se stječe opće, a prije svega stručno
obrazovanje, koje osposobljava za rad, ali daje i mogućnost za
daljnji nastavak školovanja na višim školama
i fakultetima. Školovanje traje tri ili četiri godine,
u ovisnosti od složenosti posla koju pojedini profil "pokriva".
Jednostavniji poslovi zahtijevaju naobrazbu u kraćem, a složeniji
poslovi, naobrazbu u duljem trajanju.
Trogodišnje školovanje - osposobljava
za obavljanje srednje složenih i raznovrsnih poslova za rad na
različitim strojevima i postrojenjima i za obavljanje srednje
složenih poslova u uslužnim djelatnostima i administraciji.
>
Naobrazba za rad i daljnje školovanje
u trajanju od četiri godine. Profili koji se izučavaju četiri
godine spadaju u tzv. široko obrazovne profile i osiguravaju
za obavljanje složenijih poslova za veći broj srodnih zanimanja.
Istodobno oni osiguravaju i nastavak školovanja na višim
školama i fakultetima.
>
Srednje stručne škole se, promatrajući
nastavne planove i programe, u značajnoj mjeri razlikuju od gimnazija
po svojim karakteristikama, iako između njih postoji i određena
sličnost.Tako su i u ovim školama nazočni općeobrazovni
predmeti, iako se u stručnim školama akcent stavlja na
stručne predmete i, u ovisnosti od područja rada, na one općeobrazovne
sadržaje. Dok gimnazija priprema učenike za nastavak naobrazbe,
stručne škole ih pripremaju za rad u određenom profilu
zanimanja, ali i za nastavak naobrazbe (kada je riječ o četverogodišnjoj
srednjoj školi). Posebnu karakteristiku stručnih škola
čine vježbe kod mnogih stručnih predmeta kao i nastava u bloku.
I jedno i drugo služi većoj praktičnoj (stručnoj) osposobljenosti
učenika. Značajno je ovdje pomenuti praktičnu nastavu ( u školskim
radionicama,u poduzećima ili kod privatnih poslodavaca)
>
Mreže srednjih škola
>
Karakteristike sadržaja srednjoškolskog obrazovanja
u Brčko distriktu BiH je da uspostavi ravnotežu između svršenih
osnovnoškolaca i raspoloživih upisnih mjesta u srednjim
školama.
>
Prognoziranje kretanja stanovništva, a unutar njega populacije
prirasle za upis u srednju školu predstavlja osnovi okvir
za planiranje obrazovanja, a time mreže škola. Mreža škola
je realno polazište za koncipiranje obrazovnih ciljeva,
novih sruktura, profila škola.
Zakonom o obrazovanju u srednjim školama,definiran je rad
škola i saživljavanja zakonskih akata, prije svega normativa
i standarda u oblasti obrazovanja. Odjel za obrazovanje podržava
zahtjeve planskog upisa za škole i zanimanja za kojima
bude iskazan interes učenika i postoji realna procjena njihovog
uključivanja u radne tijekove Brčko distrikta BiH. Odjel također
prati ukupan društveno ekonomski razvitak, plansko uvođenje
novih tehnologija, produktivnost te na osnovi toga vrši
procjenu potrebe školovanja kadrova.
>
Mreža srednjih škola u Brčko distriktu BiH je sljedeća:
>
-JU Gimnazija «Vaso Pelagić» Brčko distrikt BiH ,
Ulica Hasana Bećirevića 5 Brčko;
>
-JU Ekonomska škola Brčko distrikt BiH, Studentska ulica
9 Brčko;
-JU Tehnička škola Brčko distrikt BiH, Musala 44 Brčko;
>
-JU Poljoprivredna škola Brčko distrikt BiH, Vase Pelagića
2 Brčko.
>
Nazivi škola koji se rabe odražavaju pojmove iz područja
rada za koje se školuju stručni kadrovi i gimnazijalci,
pa se na zahtjev roditelja,učenika i ovlaštenih institucija
može pokrenuti inicijativa i predložiti neko drugo područje rada.
Odjel za obrazovanje posebno će se baviti pitanjima programa neformalnog
obrazovanja, što treba da omogući fleksibilnije zapošljavanje,
obogaćivanje radi daljeg školovanja, usuglašavanje
sa potrebama tržišta rada, smanjenja praćena modernizacijom
škola i kadrova i opreme, kao i prateće infrastrukture.
>